Koncert je otvorio Sophus Elmark (2007.) prvim stavkom Mozartove Sonate u c-molu KV. 457 i Lisztovom Transcendentalnom etidom, uvodeći u večer virtuoznošću i energijom. Slijedio je Josip Nikola Garić, trinaestogodišnji pijanist hrvatskih korijena sa švicarskom adresom, s prvim stavkom Chopinova Prvog klavirskog koncerta u e-molu, a Aljoša Jurinić ga je predstavio riječima da je “veliki navijač Hajduka”, dodavši da je za mladog pijanista nastup s klavirskim koncertomo prilika “kao da Hajduk zaigra u Ligi prvaka”.

Emil Dalgaard (2008.) potom je dojmljivo izveo završna dva stavka Chopinove Druge sonate, uključujući poznati Marche funèbre. Zatim je na scenu stala Marija Topić (2003.) s prvim i trećim stavkom iz Mozartovog Klavirskog koncerta u A-duru KV. 41, pokazujući profinjen osjećaj za frazu i glazbenu zrelost.

Emil Nabe ja nastupio s izvedbama Chopinovog Nokturna u H-duru i finala Beethovenove Sonate u Es-duru, op. 31 br. 3, spojevima lirike i snage. A kulminacija večeri bila je Mara Spiz, čija izvedba drugog i trećeg stavka iz Rahmanjinovljeva Drugog klavirskog koncerta iziskuje tehničku preciznost i duboku emotivnost — elementi zbog kojih je publika od srca pljeskala.

Poseban doprinos programu donio je Fabijan Košćak, čija je korepeticija zaokružila svaki nastup.

Jurinić je, najavljujući danske pijaniste, s humorom ukazao da su oni „najbolji danski pijanisti među svojim vršnjacima“ — jer se, po njegovim riječima, uspješan glazbenik treba naučiti nositi s očekivanjima i pritiskom. Njihov nastup završio je iznenadnim bisom Emila Dalgaarda i Emila Nabea, koji su publiku dodatno oduševili.

Grand Concert ponovno je potvrdio važnost masterclassa Aljoše Jurinića u poticanju mladih talenata te im pružio platformu za rast kroz zahtjevne izvedbe i izravan kontakt s publikom. Na masterclassu je ove godine sudjelovalo ukupno devetero mladih pijanista iz različitih europskih zemalja, a sviračka razina bila je na zavidnom nivou.

Za čitatelje koji žele saznati više o izvođačima — njihove biografije i dojmove o skladbama koje su izvodili lako možete pronaći na poveznici: Grand Concert – klavirski maraton u srcu Zagreba.

Objava Grand Concert na Muzičkoj akademiji u Zagrebu pojavila se prvi puta na Youngmasters.

Jedina zagrebačka večer iz ciklusa Koncerti izvrsnosti donosi tri klavirska koncerta na dva koncertna klavira – izvedbe koje treba čuti i prizor koji vrijedi zabilježiti!

Klavirske koncerte Mozarta, Chopina i Rahmanjinova, koji traže virtuozitet i glazbenu zrelost, izvode Mara Spitz, Josip Nikola Galić i Marija Topić – ovogodišnji polaznici masterclassa Aljoše Jurinića. Kraćim solo programom publici će se predstaviti i trojica izvrsnih mladih pijanista koji dolaze iz Danske.

Program

Wolfgang Amadeus Mozart (1756. – 1791.): Sonata u c-molu, KV 457
I. Molto allegro
III. Allegro assai

Sophus Elmark

Frédéric Chopin (1810. – 1849.): Prvi klavirski koncert u e-molu, op. 11
I. Allegro maestoso

Josip Nikola Garić

Frédéric Chopin: Druga sonata za klavir, op. 35
III. Marche funèbre
IV. Finale (Presto)

Emil Dalgaard

Wolfgang Amadeus Mozart: Klavirski koncert u A-duru, KV 41
–Allegro
–Andante
–Allegretto

Marija Topić

Frédéric Chopin: Nokturno u H-duru, op. 62, br. 1

Ludwig van Beethoven (1770. – 1827.): Sonata u Es-duru, op. 31, br. 3
IV. Presto con fuoco

Emil Nabe

Sergej Rahmanjinov (1873. – 1943.): Drugi klavirski koncert, op. 18
II. Adagio sostenuto
III. Allegro scherzando 

Mara Spiz

O izvođačima

Sophus Elmark (2007.) studira na Gradus Junior Collegeu u Aarhusu pod vodstvom prof. Martina Lysholma Jepsena. Sa samo 18 godina održao je više od stotinu koncerata u zemlji i inozemstvu, a nedavno je nastupio kao solist na Nordisk Kammermusikfestivalu 2024. i Copenhagen Summer Festivalu 2024. Odabran je kao jedan od samo dvojice danskih sudionika Aarhus International Piano Competition 2025., na koju se ove godine prijavilo više od 250 kandidata. Osvojio je brojne nagrade na nacionalnim i međunarodnim natjecanjima, među kojima su: Den Klassiske Juniorkonkurrence u Danskoj (1. nagrada 2022., zlato 2023.), Steinway Piano Festival u Danskoj (1. nagrada 2020. i 2022.), Pianister i Nord u Danskoj (Talent nagrada 2020., 1. nagrada 2023. i posebna nagrada za umjetnički izričaj 2023.), Yamaha Piano Competition u Malmöu u Švedskoj (1. nagrada 2022.), Nordic International Piano Competition u Arviki u Švedskoj (posebna nagrada žirija 2023., 2. nagrada 2025.), Music without Limits International Piano Competition u Druskininkaiu u Litvi (1. nagrada 2023.), Northern Lights International Piano Festival (zlato 2024.) te ODIN International Music Competition (1. nagrada 2024.). Nastupao je u Danskoj, Italiji, na Grenlandu, u Litvi, Norveškoj, Švedskoj i Švicarskoj, a svirao je i Gershwinovu Rhapsody in Blue s Vejle Symfoniorkesterom. Usavršavao se na majstorskim tečajevima kod uglednih pijanista Kevina Kennera (SAD), Aleksandra Ivanova (Rusija/Njemačka) i Sørena Rastogija (Danska).

“Ova sonata smatra se jednom od najozbiljnijih Mozartovih sonata. Napisana je u c-molu, tonalitetu koji je za Mozarta značio dramu. Odlučio sam izvesti ovo djelo zbog njegove pripovjedne naravi, zbog koje često djeluje kao dijalog dvaju glasova. To posebno dolazi do izražaja u prvom stavku. Za mene je ovo posebno djelo jer me uistinu izaziva kao glazbenika u fraziranju i stvaranju napetosti u pravim trenucima. Riječ je o iznimnom djelu koje s velikim veseljem želim podijeliti s vama“

Sophus Elmark

Josip Nikola Garić trinaestogodišnji je pijanist hrvatskih korijena sa adresom u Zürichu. Klavir je počeo svirati sa sedam godina i osvojio više nagrada na švicarskim i medjunarodnim natjecanjima. Do sada je osim mnogobrojnih zajedničkih nastupa imao desetak solo-recitala i koncerata. Pohađa Umjetničko/Sportsku gimnaziju za mlade talente i Glazbeni konzervatorij u Zürichu, u klasi profesora Slave Spiridonova. 

“Od malena osjećam posebnu povezanost sa Chopinovom glazbom, pogotovo sa njegovim Prvim klavirskim koncertom, i oduvijek mi je bio san svirati ga. Kroz mnoge Chopinove skladbe koje sam do sada svirao, upoznao sam njegov kompleksni emocionalni svijet, koji me uvijek iznova oduševi i inspirira. Svirajući ovaj koncert, želio bih kroz Chopinovu glazbu publici pokazati dio svoje priče i svog unutarnjeg svijeta.“

Josip Nikola Garić

Emil Dalgaard (2008.) počeo je svirati klavir u dobi od osam godina. Svoje glazbeno obrazovanje započeo je u Glazbenoj školi Kolding metodom Suzuki, a kasnije je nastavio studij kod Martina Lysholma Jepsena na Gradus Junior Collegeu, gdje i danas uči. Sudjelovao je i osvojio nagrade na brojnim međunarodnim pijanističkim natjecanjima u zemljama poput Italije, Švedske, Litve i drugih. Tijekom godina usavršavao se na majstorskim tečajevima kod uglednih profesora kao što su Kevin Kenner, Eugene Indjic, Oxana Yablonskaya, Markus Schirmer, Eero Heinonen, Vera Nossina i mnogi drugi.

“Chopinova Druga sonata za klavir najpoznatija je po svom trećem stavku, Pogrebnom maršu. Napisana dvije godine prije ostatka sonate, 1837., taj stavak zauzima središnje mjesto djela s temom toliko poznatom da se koristi još od vremena kada je skladana. Nakon njega slijedi sablasni četvrti stavak u kojemu se čini kao da vjetrovi pušu preko grobova.”

Emil Dalgaard

Marija Topić (2003.) glazbeno obrazovanje započinje u GŠ Zlatka Grgoševića u klasi prof. Senke Appe, a zatim nastavlja kod prof. Marine Mijatović. 2022. maturira i upisuje Muzičku akademiju u Zagrebu u klasi prof. art. Vladimira Babina. Razne nagrade osvaja na međunarodnim solističkim natjecanjima te istaknuto drugo mjesto na državnom natjecanju klavirskih dua HDGPP kao i prvo mjesto na solističkom natjecanju Damir Sekošan (Osijek). Pohađa seminare kod renomiranih pedagoga i pijanista. U 2025. ostvaruje suradnju sa Zagrebačkom filharmonijom u sklopu humanitarnog projekta O.R.P.H.E.U.S., temeljen na pomoći u liječenju onkoloških bolesnika, s kojim nastupa u velikoj dvorani KD Lisinski pod ravnanjem maestra Alana Bjelinskog. Na muzičkoj akademiji ostvarila je suradnju s kolegicom i pjevačicom Mijom Raguž s kojom nastupa u vokalno-klavirskom duu te tom prilikom izvode recitale u Požegi, Zagrebu i Splitu te na natjecanju vokalno-klavirskih dua u Novom Mestu (2025.) osvajaju srebrnu nagradu kao prvoplasirane u toj kategoriji.

“Uzevši u obzir da je legendarni Mozart bio vrckast, potrudila sam se i tu svoju stranu upotrijebiti u sviranju ovog koncerta. Točnije, u pitanju su 1. i 3. stavak koji su bržeg tempa i odišu veselom notom, dok je za 2. stavak potrebna doza smirenosti i pokušati iznijeti svoje unutarnje osjećaje kroz sviranje ovog stavka. Kod sviranja i pripremanja ovog koncerta ustvari najviše vodim „bitku“ s tim da zvuči tako lako kao da je najjednostavnija skladba u pitanju, a opet ima sadržaja u kojem trebaš misliti na svaku sitnicu. Koncert ima komponenti koje dočaravaju sreću, veselje, smirenost, staloženost, ali i odrješitost, što me nekako sve i povezalo sa skladbom da i sama sve te stvari iznesem i tako dadnem dio sebe u sve to.”

Marija Topić

Mara Spiz (2008.) hrvatska je pijanistica i učenica Pripremnog programa na Universität für Musik und Darstellende Kunst Graz u klasi Denisa Zhdanova. Učenica je Aljoše Jurinića. Osvojila je nagrade na mnogim europskim natjecanjima (Città di Minerbio, Radovljica, Peter Toperczer, Alicante, PianoTalents Milano i Memorijal Jurica Murai). Usavršavala se kod uglednih umjetnika poput Natalije Trull, Borisa Slutskog, Milane Chernyavske, Rubena Dalibaltayana i Vivian Li. Nastupala je u dvoranama poput KD Vatroslav Lisinski, Slovačka filharmonija Košice, Minoritensaal Graz, HNK u Varaždinu, Chopin centar u Szafarniji i Casa Verdi Milano. Dvostruka je dobitnica Oskara znanja i Stipendije za izvrsnost Grada Zagreba. Takoðer je dobitnica stipendije Land Steiermark za zapažene rezultate.

“Drugi klavirski koncert Sergeja Vasiljeviča Rahmanjinova smatran je jednim od najboljih i najtežih klavirskih koncerata, a toliko je popularan da se nerijetko čuje i u filmovima. Priča njegova nastanka oduševljava. Rahmanjinov, tada u dobi od 23 godine, upravo je skladao svoju Prvu simfoniju i svi su nestrpljivo iščekivali premijeru. Nesrećom, premijera je bila katastrofalna – od izvedbe pijanog dirigenta do loših kritika – što je duboko potreslo Rahmanjinova, ostavivši ga u deprimiranog i u kreativnoj krizi. Koncert je posvećen Nikolaiju Dahlu, njegovom psihologu, koji ga je uspio izliječiti i osposobiti za ponovno skladanje. Premijera koncerta bila je ogroman uspjeh, a danas nastavlja biti ljubimac publike i izboðača. On u svakom pijanistu pobuðuje najfinije interpretativne namjere i osobno mi je veliko zadovoljstvo otkrivati mnoštvo nevjerojatnih boja i tekstura koje ovaj koncert sadrži. Sjećam se kakav je dubok dojam na mene ostavilo prvo slušanje ovog djela. Imala sam povišenu temperaturi i zaspala uz zvuke sredine prvog stavka. Treći stavak kod mnogih simbolizira trijumf i konačnu pobjedu, koja se najbolje čuje u vješto pijanistički pisanoj i ekstatičnoj kodi u C – duru. Nisam svirala puno djela Rahmanjinova te mi je u početku učenja ovog koncerta (što nije bilo davno) bilo zaista teško i zbunjujuće, ali sam ga uz pomoć svojih profesora uspjela pokoriti. Koncert je zapravo iznimno intiman i svatko, a tako i ja, ima različite zamisli i interpretaciju ovog koncerta.
Veselim se novim djelima Rahmanjinova i ovom nastupu!“

Mara Spiz

Objava Grand Concert – klavirski maraton u srcu Zagreba pojavila se prvi puta na Youngmasters.

Paula Dužanec nastupit će uz pratnju Festivalskog komornog orkestra pod ravnanjem maestra Davora Kelića na Youngmasters Gala koncertu 27. kolovoza 2024. u Posavskom muzeju Brežice.

Objava Paula Dužanec pojavila se prvi puta na Youngmasters.

Njihov recital bit će održan u Galeriji Prica u srijedu, 21. kolovoza, u 20. sati. Ulaz je slobodan!

ŽIVOTOPIS

Nataša Veljković, pijanistica s bogatom međunarodnom karijerom, u središtu je glazbenog života od četvrte godine. Nakon školovanja u Beogradu kod prof. Arba Valdme, u dobi od 14 godina primljena je na bečki Univerzitet za glazbu i izvedbene umjetnosti, gdje je diplomirala s najvišim ocjenama. Njezin talent prepoznat je još u djetinjstvu, kada je osvojila prve nagrade na međunarodnim natjecanjima u Italiji, a u 11. godini postigla senzacionalni uspjeh s izvedbom Ravelovog koncerta sa Zagrebačkom filharmonijom. Njezina izvanredna dostignuća donijela su joj brojne nagrade, uključujući prestižnu “Clara Haskil” nagradu u Švicarskoj. Nastupala je s poznatim europskim orkestrima i eminentnim dirigentima, te sudjelovala na mnogim festivalima diljem Europe. Uz koncertne aktivnosti, Veljković je snimila brojne CD-e, uključujući kompletan opus Dore Pejačević. Danas predaje na bečkom Univerzitetu za glazbu i izvedbene umjetnosti te je član ocjenjivačkih sudova na brojnim međunarodnim natjecanjima, dok je Mozartov opus u središtu njezina repertoara.

Tobias Stosiek, rođen u Schwerinu u Njemačkoj, studirao je violončelo na Universität für Musik und darstellende Kunst Wien kod prof. Tobiasa Kühnea, uz pohađanje seminara kod istaknutih čelista poput Davida Geringasa, Fransa Helmersona i Mstislava Rostropovicha. Osvojio je brojne nagrade na međunarodnim čelističkim natjecanjima, uključujući prva mjesta na natjecanjima kao što su Int. Brahms-Wettbewerb u Pörtschachu, Int. Instrumentalwettbewerb u Markneukirchenu, Int. Violoncellowettbewerb u Liezenu, i Jeunesses Musicales u Beogradu. Često nastupa na festivalima i koncertima diljem Europe, a njegove izvedbe prenose ORF, Sender Dresden, DeutschlandRadio Berlin i MDR Kultur. Od 2003. godine vodi svoju klasu na Universität für Musik und darstellende Kunst Graz te djeluje kao član žirija na prestižnim natjecanjima. Tobias Stosiek svira na violončelu iz 1700. godine, koje je izradio Don Nicola Amati u Bologni.

PROGRAM

Franz Schubert (1797-1828): Arpeggione-Sonate u a-molu, D 821
–Allegro moderato
–Adagio
–Allegretto

Frédéric Chopin (1810-1849): Berceuse, op. 57

Frédéric Chopin: Balada br. 4 u f-molu, op. 52

Frédéric Chopin: Andante spianato et Grande Polonaise brillante, op. 22

Camille Saint-Saëns (1835-1921): Introduction et Rondo capriccioso, op. 28

O djelima i skladateljima

Franz Schubert (1797-1828) bio je austrijski skladatelj, poznat kao jedan od najvažnijih predstavnika ranog romantizma u glazbi. Rođen je 31. siječnja 1797. u Beču, a iako je živio samo 31 godinu, ostavio je nevjerojatno bogat opus s više od 600 pjesama (liedova), kao i simfonija, sonata, komorne glazbe i misa. Schubertov rad često nije bio priznat tijekom njegova života, pa su ga financijski podržavali prijatelji. Iako je bio relativno nepoznat izvan Beča, Schubert je bio cijenjen u užem krugu prijatelja i glazbenika, među kojima su se održavali tzv. “Schubertiade”, večeri posvećene njegovoj glazbi.

Franz Schubert skladao je Sonatu za arpeggione i glasovir u a-molu, D. 821 u studenom 1824. nedugo nakon što se vratio iz Zseliza, gdje je proveo cijelo ljeto poučavajući dvije kćerke grofa od Esterházyja. Iako danas trostavačnu Sonatu arpeggione uglavnom uz klavir sviraju violončelo ili viola, a postoje i brojne transkripcije za druge instrumente, naročito aerofone. Sonata je prvotno bila zamišljena za izvedbu na instrumentu arpeggione koji je svoju kratkoročnu popularnost uživao upravo za Schubertova života. Gitaru d’amour ili arpeggione izumio je tijekom 1823. ili 1824. cijenjeni bečki graditelj gitara Johann Georg Stauffer, a izgledala je poput uvećane gitare sa šest žica koja se mogla sagnuti kao i violončelo. Iako je za instrument prvotno vladao veliki interes, popularnost je bila kratkog vijeka, a danas je najpoznatiji ostao zahvaljujući navedenoj Schubertovoj sonati. Unatoč imenu, Schubert je izbjegavao arpeggia prema kojima je instrument dobio ime, a fokus je prebacio na na liričnost tradicionalne sonate za žičane instrumente i glasovir. Prvi stavak, Allegro, izgrađen je oko prepoznatljive melodije. Druga se tema nastavlja u nježnim naletima šesnaestinki, a kako arpeggione nije mogao izvoditi brze note u opsežnom dinamičkom volumenu, svi brži dijelovi sonate označeni su dinamikom piano ili pianissimo. Nježni Adagio je gotovo himničkog karaktera, dok Allegretto prethodi pozivu na kratku solističku improvizaciju u tranziciju finala višedijelnog posljednjeg stavka.

Frédéric Chopin (1810-1849) bio je poljski skladatelj i pijanist, jedan od najvažnijih i najutjecajnijih skladatelja za klavir u povijesti glazbe. Već kao dijete pokazao je izvanredan talent za glazbu, a prve skladbe napisao je s tek sedam godina. Njegova djela, koja uključuju mazurke, poloneze, nokturne, preludije i balade, zahtijevaju izuzetnu vještinu, ali su istovremeno prožeta poetskom ljepotom i dubokom emocionalnom snagom. Jedan od najzanimljivijih aspekata Chopinovog života bila je njegova dugogodišnja veza s francuskom spisateljicom George Sand, pravim imenom Aurore Dudevant. Njihova veza, koja je bila i strastvena i turbulentna, duboko je utjecala na Chopinovu glazbu, nadahnjujući mnoga od njegovih najpoznatijih djela. Chopin je cijeli život patio od lošeg zdravlja, vjerojatno od tuberkuloze. Ova bolest značajno je utjecala na njegov rad i život te je od nje i preminuo e u dobi od samo 39 godina. 

F. Chopin: Berceuse, op.57

Napisana tijekom ljeta 1843. godine, Berceuse u Des-duru, op.57 jedno je od Chopinovih najzrelijih djela. Ova suptilna uspavanka započinje njihanjem ostinantnog basa, nakon čega slijedi glavna tema čija melodija podsjeća na poljsku uspavanku imena “Mjesec je izašao, psi su zaspali”. Istu melodiju, koju mu je majka pjevala kao djetetu, Chopin koristi u svojoj Fantaziji na poljske plesove. Nakon kratke teme od samo 4 takta slijedi 16 varijacija koje se elegantno i fluidno pretaču jedna iz druge. Dječja se  naivnost prvotne melodije odmah razvija kontrapunktalno, a ubrzo se rascvjeta u arabesku koja lebdi nad i dalje prisutnim ostinatnim basom. Za kraj, harmonijska struktura se neprimjetno mijenja, a melodija nas ponovo uspavljuje i nestaje. 

F. Chopin: Balada br.4

Posljednja od Chopinove 4 balade, najviše se razlikuje od prethodnih. Narativnog karaktera i kompleksne polifone strukture, četvrtu je baladu teško formalno definirati. Prva tema, za razliku od ostalih balada gdje se iznosi samo 2 puta, ovdje se pojavljuje u obliku varijacija. U samom uvodu, slušatelj dobiva dojam da je uplovio u priču koju je već netko započeo, ali fabula ove priče puna je zavoja i stanki, nenadanih uspona, fascinantnih epizoda i interludija. U codi, dostiže svoj vrhunac i trijumfalnim akordima završava, bez smanjenja ekstaze. Prožeto virtuoznim pasažama i fragmentarnim lirskim motivima, četvrta je balada jedna od kruna cjelokupnog Chopinvog klavirskog opusa.

F. Chopin: Andante spianato et Grande Polonaise brillante op.22

Chopin tek 1834. ili 1835. godine polonezi dodaje uvodni Andante spianato, koji po svom karakteru ne odgovara polonezi, ali ih upravo taj kontrast i spaja. Andante spianato (što znači ujednačeno, bez afekta) nas uvodi u djelo poput intimnog nokturna, s distinktno ornamentiranom melodijom koja se razvija u meditativnu arabesku. Semplice koral slijedi kao prekid noćnog ugođaja, jednostavne i pravilne forme, nakon čega se ponovo vraćaju razvedene pasaže. Prije samog kraja, čujemo uspavani koral iz daljine, iz kojeg nas bude nenadane fanfare ritmične poloneze. 

Tema poloneze poletna je i raspjevana melodija, s naglašenom ritmičnošću i humorističnim karakterom. Forma je nešto između ronda s epizodama i plesa s triom, a fakturu sačinjava mnoštvo briljantnih ukrasa i virtuoznih pasaža. Nakon molske epizode intimnog karaktera, slijedi lirski povratak na prvu temu koja se potom razvije u prvotnu poletnost. Za kraj, izrazito virtuozna coda s mnoštvom kromatike predstavlja tehnički izazov izvođaču, a slušatelju finalnu kulminaciju briljatnosti i bravure. 

Camille Saint-Saëns (1835-1921) bio je francuski skladatelj, pijanist, orguljaš i dirigent, jedan od najistaknutijih glazbenika svog vremena. Saint-Saëns je bio izuzetno plodan skladatelj, stvarajući u gotovo svim glazbenim formama, uključujući simfonije, koncertne djela, opere, komornu glazbu i skladbe za orgulje. Bio je pravo čudo od djeteta. Već s tri godine znao je svirati klavir, a s pet je počeo skladati. Njegov prvi javni nastup, kada je imao samo deset godina, postao je legendaran. Na tom koncertu, Saint-Saëns je ponudio svirati bilo koju od Beethovenovih 32 sonate po izboru publike, pokazujući izvanredno znanje i talent. Osim glazbe, Saint-Saëns je bio strastveni putnik i istraživač. Putovao je diljem svijeta, posjećujući egzotična mjesta poput Egipta, Alžira, Španjolske i Cejlona. Ta putovanja često su nadahnjivala njegova djela, donoseći mu nove ideje i inspiracije koje su obogatile njegovu glazbenu paletu.

C. Saint-Saens: Introduction et Rondo Capriccioso

Ovo djelo, napisano 1863. godine i posvećeno velikom španjolskom violinistu, Pablu de Sarasateu, djeluje na dvije skladateljeve vrline: u sporom Introduction, violina pjeva ljupku melodiju čiji nedostatak strasti mnogo govori o Saint-Saensovoj elegantnoj ekspresivnosti. U Rondo Capricciosu, poletnost i virtuoznost spajaju se na efektni način. 1876. godine, od strane kritičara, djelo je opisano “poput fantastičnog valcera u španjolskoj maniri”, a danas je na repertoaru svih svjetskih violinista.

O svojoj transkripciji za violončelo, violončelist Tobias Stosiek kaže: “U ovoj obradi tonalitet ostaje isti kao u originalu, što olakšava zajedničko sviranje s klavirom ili orkestrom, jer klavirska dionica ili orkestralna partitura ostaju nepromijenjene. Violončelo svira oktavu niže od violine, čime postiže optimalan zvuk. Na nekim mjestima, primjerice u ponavljanjima, violončelo svira čak dvije oktave niže od originala, pružajući zvučnost i koristeći cijeli tonski raspon violončela do dubokog C. Na nekoliko mjesta složeni dijelovi su malo olakšani, osobito kada se radi o pratećim figurama. Note ove obrade bit će objavljene u ljeto 2024. kod izdavačke kuće Friedrich Hofmeister Musikverlag u Leipzigu.”

Programske bilješke: Fabijan Košćak

Objava Youngmasters Recital: Nataša Veljković (klavir) & Tobias Stosiek (violončelo) pojavila se prvi puta na Youngmasters.